Pretraga tekstova
Trešnje su niskokalorično voće bogato vitaminom C, A i K, kalijem, manganom i vlaknima, antioksidansima, osobito antocijaninima i melatoninom
Trešnja (Prunus avium) jedna je od najstarijih kultiviranih voćnih vrsta. Njezino podrijetlo veže se uz područje Male Azije i Crnog mora, posebno današnju Tursku, gdje i danas uspijevaju divlje vrste.
Prema Gaju Pliniju Starijem, trešnje su iz Kerasunta (današnje područje kod grada Giresun u sjeveroistočnoj Turskoj na obali Crnog mora), stigle u Rim oko 74. godine pr. Kr., a potom se proširile diljem Europe.
Gastronomija je kao umijeće spravljanja nove i ukusne hrane svoj zamah doživjela u doba Rimskog carstva, a tako su upravo Rimljani zahvaljujući vojskovođi Luculu bolje upoznali ovu voćku koju je donio iz Male Azije.
Već tada se počela naveliko saditi, a njezina uporaba u kulinarstvu nije bila ograničena samo na slatka jela i deserte. Plinije Stariji je u svojoj knjizi napisao kako su Rimljani sadili čak 8 različitih sorti, iako je to naravno neusporedivo s današnjih preko 900 sorti trešanja.
Kada su doseljenici u 17. stoljeću počeli intenzivnije nastanjivati američki kontinent, Francuzi su bili ti koji su nove gradove utemeljavali uz nasade trešnjinog drveća.
Ovo voće raste u umjerenoj klimi i zahtijeva dobro drenirano tlo, sunčane položaje i hladnije zime zbog potrebe za zimskim odmorom (vernalizacijom). Cvatnja i plodonošenje ovise o oprašivanju, a mnoge sorte zahtijevaju unakrsnu oplodnju.
Niskokalorično voće bogato je vitaminom C, A i K, kalijem, manganom i vlaknima, antioksidansima, osobito antocijaninima i melatoninom. Pozitivno utječu na san, upale, regulaciju krvnog tlaka, te mogu pomoći kod artritisa i mišićne regeneracije.
Prema podacima FAOSTAT-a, globalna proizvodnja trešanja iznosila je oko 4,36 milijuna tona u 2022. godini. Najveći proizvođači su: Turska sa 832.811 tona, zatim Čile (443.661 t), Rusija (356.600 t), SAD (320.960 t), Uzbekistan (297.676 t), Poljska (260.400 t), Iran (239.445 t), Ukrajina (238.420 t), Srbija (187.393 t), Španjolska (116.610 t)...
Čile je vodeći svjetski izvoznik trešanja, koji je 2023. isporučio u brojne zemlje 414.000 tona, a glavno odredište bila je Kina (88 posto ukupnog izvoza). Kina je ujedno i najveći uvoznik, i to godišnje 367.000 tona.
Riječ je o voću koje se konzumira u vrlo kratkom vremenu zbog svoje kvarljivosti, pa su brza logistika i hladnjače ključni za međunarodnu trgovinu.
Uzgaja se u gotovo svim dijelovima Hrvatske, a najviše u kontinentalnim krajevima. Najčešće sorte su Burlat, Regina i Kordia. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2024. godini ukupno je proizvedeno 1.495 tona, od čega je za tržište namijenjeno 1.148 t, a za vlastite potrebe iz ekstenzivnih voćnjaka 347 t. Proizvodnja se temelji na malim voćnjacima, a domaće tržište često se nadopunjuje uvozom, ponajprije iz Italije i Srbije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2024. godini ukupno je proizvedeno 6.419 tona, a urod je bio 11,5 kilograma po stablu, stoji u izvješću Federalnog zavoda za statistiku. U Republici Srpskoj pod nasadima trešnje je 380 hektara, a u 2023. godini urod je bio 145 tona, a prinos 0,4 t/ha, podaci su iz statističkog godišnjaka Republičkog zavoda za statistiku RS.
Prema svjetskoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) Srbija je u 2022. godini bila rangirana kao deveta na listi svjetskih proizvođača s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 187.393 tona, što predstavlja oko 9,04 posto globalne proizvodnje trešanja.
*Naslovna fotografija: Shutterstock/Paya Mona, artistdesign.13
Tagovi
Globalna poljoprivreda 900 sorti trešanja FAOSTAT Turska Čile
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Dud je lijepo rodio 😎
Damir Senjan
prije 4 dana
Ljudi moji dragi idem ja sada tek na ručak a dobro 23:00 a do 21:30 sam rulji iako je nedjelja, sutra tih 9 t rano vozim otkupljivaču, ali ovo je Više [+] zanimljivo cijena kod otkupljivača veča nego burzovna cijena, evo vam i prvi info za cijenu pšenice navodno da će se otkupljivati po 150eur po toni, ovo je neslužbeno jer se još pregovara oko cijene. Meni se čini kad krene žetva da će biti i manje od ove.
Damir Senjan
prije 4 dana
Đuro Japaric Pa tada sam ja svilenja, ja obožavam Dud. Jedino što nemam ovaj bineli več crni. Bio jedan u selu kažu ljudi da bio star preko sto Više [+] godina, stigla prije par godina malčice nača oluja koja rušila sve pred sobom pa i taj dud isčupala sa ogromnim korjenom.
Vedran Stapić
prije 4 dana
Zgodno dođe i nama i ovim zlatnim marama ;) Zgodno dođe i nama i ovim zlatnim marama ;)
Đuro Japaric
prije 5 dana
Damire i mi smo jeli , bio je jedan prelijepi crni ! A guske i patke jedući dudove su hodale kao pijane ! Dud Dalmatinci zovu murva , pa da znaju . Više [+] Sadio se i za prehranu dudovog svilca , mislim da su hranjene sa listom ! Pa u dijelu Sl. Broda ima manifestacija na tu temu ; Svila šuška , šlingeraj se širi , a Podvinje po pekmezu miriše ! Radi se da se nekad od dudovog svilca proizvodila svila !
Damir Senjan
prije 5 dana
Imam i ja dva za uspomenu što otac zasadio, ali nisam znao da se od njega peče i vatrena voda( rakija). Đuro mi smo to kao klici jeli a ne se Više [+] opijali, a zafarbani bili od glave do pete.
Đuro Japaric
prije 6 dana
Nekada smo pekli rakiju od duda , a guske i patke bile su pijane jedući plod ! Danas rijetko se može vidjeti dudovih stabala , gusaka u selu ima samo Više [+] jedna obitelj !